Svakodnevno su vam potrebne ove 3 vrste odmora

Više ćete toga obaviti (i bolje se osjećati) ako ćete svakodnevno raditi ovo barem jednom dnevno.

Zdrav razum nalaže da bi odlazak na pauzu značio manje obavljenog posla. No, to nije ono što znanost pokazuje. Istraživanje za istraživanjem pokazuje da porast u produktivnosti koji dobivate nakon što se odmorite i više nego nadoknađuje minute koje izgubite opuštajući se.

Kad prihvatite ovu istinu, suočit ćete se s bitnim pitanjem – kakav točno odmor trebam uzeti i kada? Nedavno na Forgeu, stručnjakinja za iskorištavanje vremena Laura Vanderkam ponudila je vlastiti odgovor kako biste i vi mogli isprobati njenu tehniku.

Njezin recept ne sadrži penjanje po drveću niti štopericu. Sve što vam je potrebno kako biste doveli svoju produktivnost do maksimuma je pobrinuti se da svakodnevno odlazite na tri vrste odmora.

1. Fizički

Ovo ne šokira. Već su mnoga istraživanja pokazala pozitivne učinke vježbanja na vaše fizičko i psihičko zdravlje. Vanderkam, kao i svaka druga normalna osoba, preporuča djelatnicima da se ustanu sa stolca barem jednom dnevno.

“Ovo može uključivati šetnju kvartom, šetanje psa, trčanje, preskakanje užeta, vježbanje s girjama ili brzo hodanje uz i niz stepenice,” napisala je.

2. Društveni

Ovo se možda čini manje očitim, ali s prisutnošću trenutne društvene izolacije, sada je to bitnije no ikad. “Ovo može uključivati odlazak na kavu s kolegom (ili druženje putem FaceTimea uz šalicu kave ako radite u virtualnom okruženju), odlazak na ručak s bračnim partnerom i djecom ako su u blizini, ili telefonski poziv s prijateljem ili članom obitelji s kojima se dugo niste čuli,” kaže Vanderkam.

Istraživanje je pokazalo da je društvena povezanost jedan od najboljih razbijača stresa te da nam podiže raspoloženje čak i onda kad se u početku libimo povezati s drugima.

3. Duhovni

Ovom se vrstom odmora vjerojatno najmanje služite, no Vanderkam preporuča da vam to uđe u naviku.

“Duhovni odmor je malo manje intuitivan, ali u ovom kontekstu mislim na bilo što, što utječe na ljudski duh ili dušu. Većina produhovljenih aktivnosti mogu se dobro uklopiti u vaš radni dan: molitva, meditacija, čitanje duhovnog štiva ili religioznih pjesama, slušanje poletne glazbe, gledanje u nešto predivno ili činjenje nečega što vas povezuje s nečime većim od vas samih,” objasnila je.

Ovo nisu nekakve besmislice. Ponovno, znanost tvrdi da čak i male doze povezivanja s nečim što je veće od vas samih donosi stvarne dobrobiti.