Istraživanje s Harvarda tvrdi da ako želite poboljšati svoju izvedbu, ne tražite povratnu informaciju – tražite savjet

Svi žele postati bolji. Postoji čitava industrija teška nekoliko milijardi dolara pod nazivom samopoboljšanje koja se javlja u čitavom spektru različitih obličja. Pitanje glasi, kako netko može postati bolji na bolji način? Kako obaviti posao uspješnije i učinkovitije?

Istraživači s Harvardskog ekonomskog fakulteta sad vam mogu pomoći.

Recimo da ste upravo održali ključnu prodajnu prezentaciju. Normalan pravac razmišljanja bio bi taj da ako se želite usavršiti, trebali biste pitati ljude kojima ste upravo održali prezentaciju za povratnu informaciju. Zvuči razumno.

No, istraživači s Harvarda otkrili su pravi problem kod ovakvog pristupa. Povratna informacija obično je preneodređena, a da bi bila korisna. Kad pitanje oblikujete na način da biste dobili povratnu informaciju, ljudi će većinom biti ljubazni i neće željeti izgovoriti ono što zaista misle. To je u ljudskoj prirodi. Ali ljudska priroda u ovom slučaju ne unaprjeđuje, ona samo uljepšava.

Istraživači tvrde da postoji mnogo bolje rješenje ako želite postati bolji u nečemu – tražite savjet.

Zašto je traženje savjeta bolje od traženja povratne informacije

U jednoj studiji, istraživači su zamolili 200 ljudi da izraze svoje mišljenje o jednoj prijavi za posao; neke su od njih zatražili da daju povratnu informaciju, a druge su zamolili da daju savjete. Oni koje su zatražili da daju povratnu informaciju bili su prilično općeniti i umanjili su mane koje su uočili u prijavi, izražavajući samo pohvale.

Oni koje su zamolili da pruže savjete dali su više kritički orijentiran komentar na temelju kojeg je moguće i djelovati. Zapravo, savjetodavci su dali komentar na čak 34% više područja na kojima je moguće poraditi i pružili su čak 56% više načina na koji se dotična prijava može popraviti. Nova tri istraživanja koja su provela isti istraživači rezultirala su sličnim zaključcima.

Ta su istraživanja istaknula još jedan problem koji nastaje pri upitu za povratnu informaciju – a povezano je s prosudbama.

Zamislite da ste tek sišli s pozornice nakon ranije spomenute prodajne prezentacije. Zatim ste odabrali jednu osobu iz publike i zamolili je da vam pruži povratnu informaciju. Što se događa? Odmah vas pokušavaju procijeniti umjesto da zamisle kako biste tu prezentaciju ubuduće mogli bolje poboljšati. Tako njihovi komentari odjednom postaju primjedbe o tome što ste učinili dobro (ili niste), a oni vam u svojim mislima dodjeljuju ocjenu.

Ako umjesto toga zatražite savjet, navodite publiku da počne razmišljati na drugi način. Sada, tražeći od njih savjet, vi implicirate i to da ste otvoreni prema napretku.

Često, kad od nekoga zatražimo povratnu informaciju, zapravo je tražimo jer želimo osjetiti priznanje, a osoba čiju povratnu informaciju tražite to instinktivno zna/naslućuje. Traženje savjeta pokazuje da spuštate gard kako biste se pokušali unaprijediti, a ljudi će više energije uložiti u vas kako biste to postigli, te će vam pritom davati i određenije odgovore.