- Naslovnica
- Korisno znanje
- Godine 2002., Mark Zuckerberg odbio je vrlo velikodušnu ponudu. Ostalo je povijest.
Godine 2002., Mark Zuckerberg odbio je vrlo velikodušnu ponudu. Ostalo je povijest.

Prije no što je Mark Zuckerberg 2002. otišao na fakultet, njegov mu je otac ponudio dvije mogućnosti: ili će se obrazovati na Harvardu, ili će mu otac kupiti McDonaldsovu franšizu da upravlja njome, izvješćuje u jednom napisu CNBC.com. Franšiza bi mu omogućila mnoge godine sigurnog prihoda, možda i cjeloživotnog. Danas vlasnici franšiza u prosjeku zarađuju 90.000 dolara godišnje, ili više, piše CNBC.com.
Markova sestra Randi Zuckerberg u jednom se intervjuu za CNBC prisjetila kako je svakom od četvoro djece iz obitelji Zuckerberg od svoga oca, koji je bio zubar, ponuđeno to isto. Otac im je, zapravo, nudio ili da se obrazuju i sami odrede svoj životni put ili da odaberu lakši put i namire se za cijeli život.
Da je netko nama ponudio takvu ponudu, moramo priznati da bi je većina nas prihvatila. Zuckerberg, koji je već pokazao svoje programerske vještine i osmislio video-igrice za svoje prijatelje i ranu verziju softvera za chat za ordinaciju svoga oca, mogao je ostatak svoga života provesti ostvarujući projekte na području prema kojem osjeća strast, ne brinući o tome postoji li tržište za te proizvode. No Mark Zuckerberg odlučio se umjesto toga za Harvard.
Ostatak priče znate. Zuckerberg je osnovao Facebook u svojoj sobi na sveučilištu, a onda napustio studiranje na drugoj godini kako bi radio u svojoj novoj kompaniji. Njegovi su roditelji na to reagirali rekavši: „OK, vjerojatno si trebao uzeti novac za franšizu McDonaldsa ako si želio posjedovati tvrtku,“ sjeća se Randi Zuckerberg. Pa ipak, uvijek su podržavali svoju djecu, bez obzira na to čime su se željeli baviti. Naravno, kako je ispalo, Zuckerberg je donio ispravnu odluku. Njegova prisutnost na Harvardu uvelike je pridonijela ranom uspjehu Facebooka; kao prvo zato što je bio u mogućnosti razmjenjivati ideje sa svojim fakultetskim kolegama (od kojih su ga neki, naravno, tužili sudu rekavši da je ukrao te ideje). Činjenica da je članstvo u Facebooku isprva bilo ograničeno na studente Harvarda, i kasnije na šačicu studenata ostalih elitnih fakulteta kao što su Stanford, Yale i Princeton, učinila je tu novu društvenu mrežu itekako poželjnom.
Pristup Warrena Buffeta
Iako to vjerojatno nije znao, Zuckerberg se pridržavao savjeta koji je Warren Buffet često dijelio mladim ljudima. „Najbolje što možete učiniti jest da ulažete u sebe – u sve što unaprijeđuje vaše talente,“ rekao je. Zato bi sigurno odobrio Zuckerbergovu odluku da se obrazuje, umjesto da doživotno uživa u financijskoj sigurnosti i, kasnije, njegovu odluku da se kocka i napusti Harvard kako bi radio u Facebooku. (To mu je sveučilište 2017. dalo počasnu diplomu kada je tamo održao govor tadašnjim diplomcima.) Dvije godine kasnije ponovno se okladio na sebe kada su ga nazvali iz tvrtke Yahoo i pokušali kupiti Facebook, ponudivši mu više od milijarde dolara, što bi za tadašnjeg 22-godišnjaka bila lijepa zarada. Ljudi upoznati s detaljima te ponude kažu da nikada nije ozbiljno razmišljao o njoj.
Što biste vi učinili da vam je netko ponudio da odaberete: da steknete fakultetsko obrazovanje ili da prihvatite franšizu brze hrane koja bi vas mogla namiriti za cijeli život? Biste li se odlučili za financijsku sigurnost ili biste riskirali i okladili se na svoje talente? I, što god odabrali, bi li to bila ispravna odluka?